Starinske prhke kiflice

Sigurno vam neću reći ništa novo ako istaknem da su mnoge kategorije podložne modi, trendovima ili kako već hoćete da nazovete to kada nešto postane popularno, željeno i traženo. Bilo da je u pitanju neki automobil, neki odevni predmet, neko mesto za letovanje ili ono za izlaske, tašna koja se nosi u ruci, sport koji se trenira, škola koja se upisuje – sve to je odraz trenutnog perioda, pomodarstva, popularnosti.

Često smo se pitali u nekim prijateljskim diskusijama šta neko mesto za izlaske u veoma atraktivnoj beogradskoj ugostiteljskoj ponudi načini popularnim? I to u meri da više nema mesta ni za stajanje, dok neko drugo odmah pored zvrji prazno iako su mu realno i ponuda i cena i usluga na daleko višem nivou? Mnogo je tu faktora, negde i naslućujem koji je najuticajniji, ali i dalje izgleda da malo ima pravila. I onda za koju godinu to veoma popularno mesto više ne bude posećeno, već neko tamo deseto – sve je to neki ciklični proces pojavljivanja i nestajanja trendova.

Neki dokoni naučnici su išli dotle da su otkrili povezanost između dužine suknje koja je trenutno moderna i globalnih ekonomskih prilika i stanja na berzama. Tako, na primer, što je suknja kraća – ekonomske prilike su bolje, i obrnuto. Naravno, u sred elaboriranja ove teorije, stoji i upozorenje da ovo nikako ne treba da bude indikator za ulaganje kapitala, već da investicije treba da počivaju na daleko opsežnijim analizama od vidljivosti ženskih kolena. Uostalom – može li se reći koja je dužina suknje sada moderna? U ormaru mi vise i one koje dosegnu do vrha butina i one koje se bezmalo vuku po zemlji. Dobro, ja nisam trendseterka niti neko ko (slepo ili uopšte) prati modu, ali ne mogu da prosudim ni prolazeći kroz grad niti listajući časopise koja je dužina sada najmodernija; verovatno je takva i globalna ekonomija – ne zna se ko kosi, a ko vodu nosi.

Dalje, postoji još jedna teorija u vezi sa modom, ovog puta u šminkanju. Naime, otkriveno je da u vreme velikih ekonomskih kriza raste prodaja crvenog ruža za usne. Postoje čak i objašnjenja koja potkrepljuju ovo – te da se ulaže u jedan, ali luksuzniji i upadljiviji komad šminke, te da se žene trude na taj način da privuku nekog platežnijeg muškarca. O ovoj teroji mogu samo da – upravo teoretišem. Znate onu izjavu – nekim ženama crveni ruž stoji kao seks, a drugima kao ajvar. E, pa ja sam ova sa ajvarom, tako da mi je crveni ruž vazda bio samo pusta želja. Kada bih morala da odaberem jedan proizvod iz tog učenja koje povezuje šminku i globalnu krizu – moj izbor bi bio maskara. Za nju nemam nijednu teoriju koja bi je povezala sa kretanjem cena hartija od vrednosti niti cene sa žitnica u Peruu. Da ne pominjem što za mene volumen, što maksimalniji, nikada neće izaći iz mode.

Sve ovo vam ispričah ne bih li rekla jedno – vraćaju se u modu starinski, bakini slatkiši. Oni sa mašću, sa džemom, sa običnim sastojcima. Oni koji se prave jednostavno, oni koje su bake pravile muteći žicom, umesto samostojećim mikserima, za koje su orahe seckale rukom, a ne u multiprakticima. Oni kolači koji nas podsećaju na čipku i porcelan, garderobu sa diskretnim mirisom naftalinskih kuglica i toplotu koju širi svaki pogled na starinu, ušuškanosti i sigurnost tradicije. Kao i kod mesta za izlaske, ni ovde nisam sasvim sigurna zbog čega su se starinski slatkiši vratili na velika vrata – da li što se u vremenima koje trenutno preživljavamo tražimo nešto sigurno i poznato ili smo jednostavno izgustirali sve čizkejkove, museve i ostale moderne đakonije. Bilo kako bilo, štrudla, šne nokle, jabuke u šlafroku i lenja pita su ono što će nas uvek čekati – kao crveni ruž ili dugačka suknja – da nas ukusima zagrle u nesigurnim vremenima.

Ovoj plejadi starih, a dobrih recepata, priključujem i ove starinske prhke kiflice. Najobičniji sastojci, mast, džem za punjenje, prah šećer za posipanje i imaćete punu kutiju kolača koji dugo mogu da opstanu i ostanu. Ovo samo što se tehnologije tiče – verujem da će se ukućani pobrinuti da ove keks-kiflice daleko brže nestanu – jer onaj osećaj kada se tope u ustima, a hrskave su spolja, zaslađene domaćim džemom – se želi iznova ponavljati, sa svakom novom kiflicom.

Starinske prhke kiflice

10.02.2021.

By:

Ingredients
  • 1/2 kg brašna
  • prstohvat soli
  • 1 prašak za pecivo
  • 1/2 čaše od jogurta mleka
  • 1 jaje
  • 200g masti
  • 1 kašika šećera
  • narendana korica limuna
  • džem za punjenje
  • šećer u prahu za posipanje
Directions
  • Step 1 Izmešati brašno, so i prašak za pecivo, pa dodati mlako mleko i početi mešenje (može i mikserom, sa nastavcima za testo). Dodati jaje, mast, šećer i limunovu koricu i nastaviti mućenje. Po potrebi dodati brašno ili još malo mleka, kako bi se dobilo nešto tvrđe testo.
  • Step 2 Testo podeliti na 6 delova.
  • Step 3 Svaki deo razvaljati oklagijom u krug, debljine od 1/2cm, pa ga iseći na 8 trouglova. Svaki trougao u najširem delu filovati kašičicom džema i uvijatu u kiflice.
  • Step 4 Pripremljene kiflice ređati na pleh postavljen papirom za pečenje. Peći u unapred zagrejanoj rerni na 190 stepeni, oko 20 minuta.
  • Step 5 Vruće kiflice uvaljati u prah šećer i hladiti.


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

s